Kičmena moždina je spojena s mozgom, te je približne veličine prečnika ljudskog prsta. Od mozga se kičmena moždina spušta kroz sredinu leđa, te je okružena kičmenim stubom, koji je ujedno i štiti.

Kičmena moždina – pregled

Kičmena moždina je okružena likvorom ( cerebrospinalna tečnost ), koji djeluje kao zaštitni faktor koji štiti nježna nervna tkiva od oštećenja koja prouzrokuje udar moždine od kičmeni stub.

Sama anatomija kičmene moždine se sastoji od miliona nervnih vlakana koja prenose električne informacije iz mozga u udove, torzo i organe, te obratno. Živci koji izlaz iz nervne moždine na gornjem dijelu, unutar vrata, kontrolišu disanje te ruke. Živci koji izlaze iz nervne moždine na sredini i u donjem dijelu leđa, kontrolišu torzo i ruke, kao i mokraćnu bešiku, utrobu i seksualne funkcije.

Živci koji prenose informacije od mozga mišićima zovu se neuroni. Živci koji prenose informacije iz tijela nazad u mozak zovu se senzorni neuroni. Senzorni neuroni prenose informacije mozgu koje se tiču temperature kože, dodira, boli i pozicije zglobova.

Mozak i kičmena moždina su zajedno zovu i CNS ( centralni nervni sistem ), dok se živci koji spajaju kičmenu moždinu s tijelom zovu PNS ( periferni nervni sistem ).

Rastući i padajući spinalni traktovi

Živci unutar kičmene moždine su grupisani u različite snopove koji se nazivaju rastući i padajući spinalni traktovi.

1Rastući traktovi unutar kičmene moždine prenose senzorne informacije, poput dodira, temperature kože, boli i pozicije zglobova iz tijela prema mozgu.

2Padajući spinalni traktovi unutar kičmene moždine prenose informacije iz mozga prema tijelu kako bi inicirali pokretnost i kontrolu tjelesnih funkcija.

Spinalni živci

Živci koji se zovu spinalni živci ili korijeni živaca, granaju kičmenu moždinu i prolaze kroz šupljinu ( Intervertebral foramina ) u svakom pršljenu. Ovi živci prenose informacije od kičmene moždine do ostatka tijela, te iz tijela u mozak.
Postoje četiri glavne grupe spinalnih živaca , koje izlaze na različitim razinama kičmene moždine.

U padajućem redoslijedu od vrha do dna kičmene moždine:

• Cervikalni živci „C“ : (živci u vratu) donose pokretnosti i osjećaje u ruke, vrat i gornji dio torza. Takođe, kontrolišu disanje.
• Torakalni živci „T“ : (živci u gornjem dijelu leđa) kontrolišu donji dio torza i abdomen.
• Lumbalni živci „L“, te sakralni živci „S“: (živci u donjem dijelu leđa) kontrolišu noge, mokraćnu bešiku, utrobu i seksualne organe.

Numerisanje razine kičmene moždine

Spinalni živci prenose informacije od i do različitih razina (segmenata) u kičmenoj moždini. I živci i segmenti u kičmenoj moždini su numerisani na sličan način kao i pršljenovi. Tačka gdje kičmena moždina završava se naziva conus medullaris, te je završetak kičmene moždine. Nastaje blizu lumbalnih živaca L1 i L2. Nakon završetka kičmene moždine, spinalni živci nastavljaju kao snop živaca koji se naziva kaude ekvine. Gornji kraj Conus modellarisa obično nije dobro definisan.

Postoji 31 par spinalnih živaca koji se granaju od kičmene moždine. U cervikalnom dijelu kičmene moždine, spinalni živci izlaze iznad pršljenova. Promjena nastaje kod C7 pršljena, kod kojeg C8 spinalni živac izlazi ispod C7 pršljena. Zbog toga, postoji osmi cervikalni spinalni živac, iako ne postoji osmi cervikalni pršljen. Od prvog torakalnog pršljena nadolje, svi spinalni živci izlaze ispod njihovog numeričkog ekvivalenta u pršljenovima (isti broj živaca i pršljenova).

Spinalni živci koji izlaze iz kičmene moždine su numerisani prema pršljenu na kojem izlaze iz kičmenog stuba. Prema tome, spinalni živac T4, izlazi iz kičmenog stuba kroz šupljinu u četvrtom torakalnom pršljenu. Spinalni živac T5 napušta kičmenu moždinu kroz conus emdullaris, te putuje duž kaude ekvine do izlaza na petom lumbarnom pršljenu.

Razina segmenata kičmene moždine nije skroz relacijski povezana sa razinom vertebralnih tijela. Pr. : ozlijeda kosti na razini L5 pršljena ne mora nužno podrazumijevati ozlijedu kičmene moždine (spinalnih živaca) na istoj razini.

Dijagram spinalnih živaca i njihovih razina

Cervikalni spinalni živčani korijeni C1-C7 odgovaraju gornjim aspektima vertebralnih tijela
Osjećaj C7 živca je za srednji prst
C8 i niži spinalni živčani korijeni izlaze ispod odgovarajućih vertebralnih tijela
Osjećaj T4 živca je približno na razini bradavica
Osjećaj T6 spinalnog živčanog korijena je približno na razini donjeg dijela grudne kosti
Osjećaj T10 spinalnog živčanog korijena je približno na razini abdomena
Osjećaj T12 spinalnog živčanog korijena je približno na razini pubične (stidne) kosti
Osjećaj lumbalnih živaca su širom nogu
Osjećaji S3, S4 i S5 živaca su u genitalnom predjelu
Coc1, osjećj u koksigealnom predjelu
Koštani urez na početku vrata je C7
Kičmena moždina završava otprilike između L1 i L2
Sakralni dijelovi moždine (S1 – S5 kauda enkina) su u razini sa T12-L1 pršljenovima
Sakralna moždina je dio sakruma (krsne kosti)
Koksigealni pršljenovi su dio trtične kosti ( coccyx )