Kategorije
KUTAK ZNANJA Povreda kičmene moždine

Kičmeni stub i pršljenovi

Kičma je međusobno povezani kompleks kostiju, živaca, mišića, tetiva i ligamenata, od kojih se bilo koji može oštetiti i prouzrokovati bol, neurološke simptome ili gubitak pokretljivosti.

Kičmeni stub je poznat i kao vertebralni stub ili kičma (slika 1). Sastoji se od niza pršljenova, od kojih je svaki odvojen i objedinjen međupršljenastim diskom, poznatim i kao intervertebralni disk (ili intervertebralna vlaknasta hrskavica). Zajedno pršljenovi i međupršljenasti diskovi čine kičmeni stub. To je fleksibilni stub koji podupire glavu, vrat i tijelo i omogućava njihova kretanja. Takođe, štiti kičmenu moždinu koja prolazi kroz otvore na pršljenovima.

Kičmeni stub je podjeljen na pet različitih dijelova u kojima su sadržane grupe pršljenova, grupisane na sljedeći način:

  • sedam vratnih (cervikalnih) pršljenova,
  • dvanaest torakalnih pršljenova u gornjem dijelu leđa koji odgovaraju svakom paru rebara,
  • pet lumbalnih pršljenova u donjem dijelu leđa,
  • pet sakralnih (krsnih) pršljenova koji se spajaju kako bi formirali jednu kost, koja se zove krsna kost,
  • četiri koksigealna pršljena koja se spajaju kako bi formirali trtičnu kost.

Na pršljenove se odnosi prema njihovim imenima i brojevima, spuštajući se sa vrha prema dnu kičmenog stuba:

  • Vratni pršljenovi: C1 – C7
  • Torakalni pršljenovi: T1 – T12
  • Lumbalni pršljenovi: L1 – L5

Sakralna i trtična kost nemaju brojeve jer se svaka zasebno smatra za jednu kost. Spinalni živci izlaze iz trtične i krstačne kosti na razini strukture svakog pršljena.

Kičmeni stub i pršljenovi
Slika 1. Kičmeni stub se sastoji od 24 pršljena, plus sakralna kost i trtica. Pršljenovi su podijeljeni u tri regije: vratni pršljenovi C1-C7, torakalni pršljenovi T1-T12 i lumbalni L1-L5 pršljenovi. Kičmeni stub je zakrivljen, sa dvije primarne zakrivljenosti (torakalna i sakrokocigealna zakrivljenost) i dvije sekundarne zakrivljenosti (vratna i lumbalna).

Zakrivljenosti kičmenog stuba

Kičmeni stub ne čini ravnu liniju, već ima četiri zakrivljenosti duž svoje dužine (vidi sliku 1). Te krivulje povećavaju snagu, fleksibilnost i sposobnost apsorpcije šoka kičmenog stuba. Kada se poveća opterećenje, primjerice nošenjem teškog ruksaka, zakrivljenost se poveća u dubinu (postaje zakrivljeniji) kako bi se prilagodio dodatnoj težini. Četiri zakrivljenosti odraslih klasifikovane su kao primarne ili sekundarne zakrivljenosti. Primarne krivulje zadržavaju se iz izvorne zakrivljenosti fetusa, dok se sekundarne zakrivljenosti razvijaju nakon rođenja.

Tokom fetalnog razvoja, tijelo se savija naprijed u položaj fetusa, dajući cijelom kičmenom stubu jednu zakrivljenost. U odrasle osobe ta fetalna zakrivljenost se zadržava u dva područja kičmeog stuba, kao torakalna zakrivljenost i sakrokocigealna zakrivljenost.

Sekundarna zakrivljenost razvija se postupno nakon rođenja dok dijete uči sjediti uspravno, stajati i hodati. Sekundarne zakrivljenosti su konkavno otraga, suprotno smjeru od izvorne zakrivljenosti fetusa. Cervikalna zakrivljenost vratne regije razvija se kad novorođenče počne držati glavu uspravno dok sjedi. Kasnije, kad dijete počne stajati, a zatim hodati, razvija se lumbalna zakrivljenost donjeg dijela leđa. U odraslih je lumbalna zakrivljenost kod žena uglavnom dublja.

Poremećaji povezani s zakrivljenjem kičmenog stuba uključuju kifozu (prekomjerna stražnja zakrivljenost prsnog područja), lordozu (prekomjernu prednju zakrivljenost lumbalnog područja) i skoliozu (abnormalnu, bočnu zakrivljenost, popraćenu uvijanjem kičmenog stuba).

Opšte karakteristike pršljenova

Unutar različitih područja kičmenog stuba, pršljenovi se razlikuju po veličini i obliku, ali svi slijede sličan strukturni obrazac.

Tipični pršljenovi se sastoje od dva fundamentalna dijela, prednjeg dijela – tijela, te zadnjeg dijela – nervnog luka, koji zatvra pršljensku šupljinu. Pršljenski luk se sastoji od para peteljki, te para ploča (lamina), te podržava sedam procesa, četiri zglobna, dva poprečna i jedan kičmeni.

Presjek kičmenog pršljena
Slika 2. Presjek kičmenog pršljena

Kada se pršljenovi zglabaju jedan s drugim da bi formirali jak stub za podršku glave i gornjeg abdomena, pršljensasta šupljina pravi kanal koji štiti kičmenu moždinu (medulla spinalis), dok svaki par pršljenova ima dva otvora, foramen pršljena, po jednan na obije strane, iz kojih se pružaju spinalni živci.

Zanimljiva anatomska činjenica je da gotovo svi sisavci imaju sedam vratnih pršljenova, bez obzira na veličinu tijela. To znači da postoje velike varijacije u veličini vratnih pršljenova, u rasponu od vrlo malih vratnih pršljenova miša do jako izduženih pršljenova na vratu žirafe. U odrasloj žirafi svaki vratni pršljen dugačak je do 30 centimetara.

Tijelo pršljena

Tijelo je najveći dio pršljena, te je manje – više cilindričnog oblika. Njegovi gornji i donji dijelovi su ravni i grubi, te su vezani za međupršljenaste fibrokartilage, te svaka ima naplatak oko svog obima. S prednje strane, tijelo je konveksno od strane do strane, a konkavno (ugnut, izdubljen, udubljen) odozgo prema dolje. Iza, ravno je odozgo prema dolje, te blago konkavno od jedne prema drugoj strani. Njegova prednja strana ima više malih otvora, koje služe za prolaz nutrijentnih sudova; dok zadnja strana ima jedan veliki, nepravilni otvor, ili često više od jednog, za izlaz kičmenih vena iz tijela pršljena.

Peteljke pršljena

Peteljke su dva kratka, gusta procesa, koja se projektuju prema nazad, na obije strane, od gornjeg dijela tijela, do spajanja zadnjeg dijela i lateralnih površna. Konkavitati iznad i ispod peteljki imenuju pršljenske ureze, te kada je pršljen artikulisan, urezi svakog para kostiju formiraju međupršljenastu šupljinu.

Lamine pršljena

Lamine su dvije velike ploče koje idu nazad, sredinom te formiraju peteljke. One se spajaju u srednjoj liniji posteriorno, te kompletiraju posteriorne granice pršljenaste šupljine. Njihove gornje granice te donji dijelovi njihove anteriorne strane su grube, zbog nastavka ligamenata flava.

Procesi – Spinalni procesi

Spinalni procesi idu unazad te prema dole od spoja na lamine, te služe za nastavak mišića i ligamenata.

Zglobni procesi

Zglobni procesi su dva viša i dva niža procesa, koji formiraju spoj na petejkama i laminama. Viši ide prema gore, te njihove artikulisane površine manje – više idu nazad; niži ide prema dole, a njihove površine idu naprijed. Artikulisane površine imaju sloj hrskavice.

Poprečni procesi

Poprečni procesi, njih dva, po jedan na obje strane formiraju tačku gdje se lamine sastaje sa peteljkom, između viših i nižih zglobljenih procesa. Oni služe kao nastavak mišićima i ligamentima.

Kičmeni disk

Kičmeni (intervertebralni) disk (slika 3) je fibro-hrskavičasti jastučić koji popunjava prazninu između susjednih pršljenova. Svaki disk je pričvršćen za tijela susjednih pršljenova, što ih snažno ujedinjuje. Diskovi takođe pružaju obloge između pršljenova tokom nošenja tereta. Zbog toga su kičmeni diskovi tanki u cervikalnoj regiji, a najdeblji u lumbalnoj regiji koja nosi najveću tjelesnu težinu. Ukupno kičmeni diskovi čine približno 25 posto vaše tjelesne visine između vrha zdjelice i dna lubanje. Kičmeni diskovi su takođe fleksibilni i mogu mijenjati oblik kako bi omogućili pokrete kičmenog stuba.

Kičmeni disk
Slika 3. Kičmeni disk. Tijela susjednih pršljenova odvojena su i ujedinjena kičmenim diskom, koji obezbjeđuje obloge i omogućava kretanje između susjednih pršljenova.

Svaki kičmeni disk sastoji se od dva dijela. Anulus fibrosus je žilavi, vlaknasti vanjski sloj diska. Čini krug (anulus = „prsten“ ili „krug“) i čvrsto je usidren na vanjske rubove susjednih tijela pršljenova. Unutra je nukleus pulposus, koji se sastoji od mekšeg, sličnijem gelu materijala. Ima visok sadržaj vode koji služi da se odupre kompresiji i stoga je važan za nošenje težine. Sa starenjem, sadržaj vode u jezgru pulposusa postepeno opada. Zbog toga disk postaje tanji, što donekle smanjuje ukupnu tjelesnu visinu, a smanjuje fleksibilnost i opseg pokreta diska, što otežava savijanje.

Gelasta priroda nukleusa pulposus takođe omogućava da kičmeni disk mijenja oblik dok se jedan pršljen ljulja bočno u stranu ili naprijed i nazad u odnosu na svoje susjede tokom kretanja kičmenog stuba. Dakle, savijanje prema naprijed uzrokuje kompresiju prednjeg dijela diska, ali širenje stražnjeg diska. Ako je stražnji anulus fibrosus oslabljen zbog ozljede ili starije dobi, pritisak koji se vrši na disk pri savijanju prema naprijed i podizanju teškog predmeta može uzrokovati da jezgra pulposus strši straga kroz anulus fibrosus, što rezultira hernijom diska (“puknuće” ili „okliznuti“ disk) (slika 11).

Stražnje ispupčenje nukleusa pulposus može prouzrokovati kompresiju spinalnog živca na mjestu izlaska kroz otvor (foramen) pršljena, što rezultira bolom i / ili slabošću mišića u onim dijelovima tijela koje opskrbljuje taj živac.

Najčešća mjesta za herniju diska su kičmeni diskovi L4 – L5 ili L5 – S1, što može uzrokovati išijas, rašireni bol koji zrači iz donjeg dijela leđa niz bedro i u nogu. Slične povrede kičmenih diskova C5 – C6 ili C6 – C7, nakon prisilne hiperfleksije vrata usled sudara ili ozljede, mogu stvoriti bol u vratu, ramenu i gornjem udu, ili oštetiti kičmenu moždinu.

Od Miletić S.

Zdravo. Moje ime je Slobodan, rodna gruda Bosna, zanimanje informatika, pasija motocikli. Sve ovo i još mnogo toga me je opisivalo i činilo do avgusta 2012. godine i strašne saobraćajne nesreće. Povreda kičmene moždine me je obavezala na upotrebu kolica i promjenu zemlje i životnih navika. Ipak, nešto je i ostalo - i danas se bavim informatikom, vlasnik sam male softverske firme koja se zove Plus Innovative, često negdje otputujem, gledam filmove i čitam knjige, posjećujem moto i F1 trke i, evo, u slobodno vrijeme pišem ovdje.

4 odgovora na “Kičmeni stub i pršljenovi”

Postovanje molim vas samo da mi se javiti ako ste u mogućnosti jer ovdje ne mogu opisati stanje svoje bolesti ali evo ukratko dva puta operisao kicmu prvi put L4L5 do pola S1 radujem nozem rez bio 16cm radi zapetljanih prsljenova oko zivca drugi put operisao C5C6 stavili su mi silikonske umetke pored toga svega imam akutnu radikulopatiju korijena zivca od desne noge nemam refleksa nikako ugasen je skroz Oslonac slab na istoj nozi noga tone ne mogu stajati na prstima u nozi konstantno osjecan trnce po cjevanici imam jake grceve tog zivca u istoj nozi pored toga imam isto jos par diskus hernija lumbalnog dijela L1L2 L2L3 L4L5 i C6C7. Mimo toga nemam snage ni u desnoj nozi ni lijevoj ruci prsti lijeve ruke i desne mi se tresu kada opusti malo ruke tada se pocinju tresti inace mi se pomalo ruke tresu ali vise prsti pored toga imam ovece dvije diskushernije na lumbalnom dijelu L2L3 i L1L2 koje bi trebalo po tretirati pored svega toga imam jos nekih tih dodatnih bolesti poput ramuatiodnog artritisa i reume spondilitis skoliozu i podpunu saklralizaciju gore navedenih prsljenova i tako dalje molim vas ako ste u mogućnosti volio bih čuti vase misljenje o svemu ovome unaprijed zahvalan Adnan Velić.

Ćao Adnane,
Žao mi je što imaš tolike probleme, nadam se da ćeš se uspješno izboriti sa njima. Ja na žalost ne mogu ništa da ti savjetujem jer nemam ni iskustva niti znanja o tvojoj bolesti.
Hvala na javljanju želim ti sve najbolje.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.