Categories
KUTAK ZNANJA Multipla skleroza

Prevazilaženje multipla skleroze

Multipla skleroza (MS) je bolest koja zahvata centralni nervni sistem (CNS) i utiče na prenos informacija između mozga i tijela. MS se teško može predvidjeti, čineći tako bolest težom za kontrolisanje.

Međutim, postoje neke promjene koje ljudima sa MS-om mogu pomoći u kontrolisanju bolesti i koje mogu pozitivno uticati na njihovo cjelokupno zdravlje.
Mnoge od ovih promjena su jednostavne i mogu se uraditi na dnevnoj bazi.

Upravljanje simptomima

Mnogi doktori savjetuju ljude sa MS-om da višenamjenskim pristupom kontrolišu simptome. MS simptomi se mogu kontrolisati kroz fizikalne terapije, korištenje lijekova i životnih promjena.
Lijekovi se fokusiraju na smanjenje recidiva. Smanjenjem broja recidiva povećava se količina vremena između perioda jakih simptoma. Lijekovi takođe usporavaju napredovanje bolesti, kao i iritantne simptome, kao što su ukočenost i grčenje mišića, umor, problemi sa bešikom i crijevima, i seksualnom disfunkcijom.

Oporavak poslije napada MS-a

Ljudi sa MS-om će imati period napada, kada su simptomi pojačani ili kada se pojave novi simptomi. Napadi mogu biti blagi i ne zahtijevaju liječenje osim dodatnog odmora, ili mogu biti toliko jaki da zahtijevaju liječenje.

Ozbiljni recidivi mogu poremetiti status quo za pacijenta oboljelog od multipla skleroze i njegovu porodicu te mogu prouzrokovati jak stres.

Kada se MS simptomi pogoršaju, trebali bi konsultovati svog doktora. Moguća je medicinska intervencija da bi se iskontrolisao povratak simptoma.

Medicinske intervencije koje se mogu upotrijebiti prilikom MS udara uključuju sljedeće:
• Davanje velike doze kortikosteroida intravenozno u kratkom vremenskom roku
• Zamjena plazme
• Drugi lijekovi

Nakon napada, osobi sa MS-om može biti potreban dodatni odmor, odnosno vrijeme za oporavak. Ako je u pitanju jači napad, konsultacije sa fizikalnim i radnim terapeutom se trebaju uzeti u obzir radi ponovnog obezbjeđivanja pokretljivosti.

Način života i savjeti za kontorlisanje MS-a

Kao što je uzimanje lijekova, i briga o fizičkom i emocionalnom blagostanju dovode do olakšanog života sa MS-om. Ljudi sa MS-om mogu prihvatiti niz promjena u načinu života kako bi kontrolisali svoje simptome i ostali zdravi.

Neko sa MS-om može uzeti u obzir neke od načina za kontrolisanje njihovih simptoma:

Fizikalna terapija

Većina ljudi sa MS-om primjenjuju fizikalnu terapiju. Fizikalni terapeut može naučiti osobu sa MS-om određenim vježbama istezanja i jačanja mišića, kako bi se ta osoba oslobodila bolova. Takođe, fizikalni terapeut može naučiti osobu sa MS-om kako da lakše obavlja svoje svakodnevne dužnosti.

Uzimanje dovoljno odmora i pravilna higijena pred spavanje

Umor od MS-a može dovesti do težeg stanja. Mnogo sna može pomoći u olakšavanju tegoba. Tokom recidiva, osobi sa MS-om može biti potrebno više odmora i spavanja nego što je to normalno i trebala bi na kraju dana ranije na spavanje radi dužeg sna.

Vježbanje

Najmanje 30 minuta vježbanja skoro svakog dana poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sistema i jača oslabljene mišiće. Neki oblici vježbanja, kao što su joga može ublažiti bolne grčeve u mišićima. Vježbanje takođe pomaže u borbi sa umorom od MS-a i povećava raspoloženje.

Upravljanje stresom

Stres može izazvati recidive (povratak) simptoma. Upražnjavanje tehnika poput meditacije ili masaže može pomoći u održanju stresa pod kontrolom.

Eliminisanje kofeina

Kofein može nadražiti bešiku i učiniti probleme gorim, povećava potrebu za nuždom i uzrokuje nove probleme.

Praktikovanje planiranog mokrenja

Odlazak u kupatilo po planiranom rasporedu može istrenirati bešiku da zadrži urin duži vremenski period, smanjujući potrebu za nuždom.

Potrebna podrška

Ljudi sa MS-om mogu biti skloni depresiji, osjećaju izolovanosti i usamljenosti, naročito tokom recidiva. Oni koji imaju MS ne bi trebalo da se suzdržavaju od razgovora sa psihologom ili u grupi za podršku kako bi se izborili sa depresijom i ljutnjom zbog bolesti. Osim toga, pacijenti koji boluju od MS-a bi trebaju pokušati izgraditi mrežu ljudi koji mogu pomoći kada se jave napadi MS-a.

Učestvovanje u slobodnim aktivnostima

Slobodne aktivnosti i hobiji mogu mogu drastično poboljšati mentalnu perspektivu i ublažiti stres. Ove vrste aktivnosti su veoma važne za ljude sa MS-om i mogu poboljšati kvalitet života.

Izbjegavanje vrućine

Većina ljudi sa MS-om su veoma netolerantni na toplotu. Izbjegavanje izlaganja vrućinama i upotreba ventilatora i klima uređaja u toplim danima mogu pomoći u kontrolisanju bolesti.

Savjeti za dijetu

Ljudi sa MS-om bi trebalo da obrate dodatnu pažnju na zdravu ishranu. Kako je multipla skleroza (MS) inflamatorno (upalno) stanje, preporučuje se ishrana bogata antiinflamatornim sastojcima.
Određene namirnice imaju specifične zdravstvene prednosti koje pomažu u očuvanju zdravlja i kontroli MS simptoma. Integralne žitarice, povrće, i neke vrste svježeg voća su bogate vlaknima i pomažu u regulaciji problema digestivnog trakta. Hrana bogata sa omega-3 i omega-6 masnim kiselinama takođe umanjuju simptome MS-a.
Iako ne postoji posebna dijeta koju ljudi sa MS-om mogu koristiti, neke namirnice utiču na dobro zdravlje:

• Lisnato povrće, kao što su spanać, kelj, rimska zelena salata
• Šumsko voće
• Masne ribe kao što su losos i tuna
• Maslinovo ulje
• Kokosovo ulje
• Lan
• Integralne žitarice, uključujući i ovas, kuinoa i pirinač
Osim toga, neki dijetetski suplementi poput vitamina D i biotina mogu biti korisni za osobe pogođene MS-om.

Kako pomoći nekome sa MS-om

Znati pomoći voljenoj osobi sa MS-om može biti izazov, zato što je bolest nepredvidljiva. Staratelji treba da se u što kraćem vremenskom periodu prilagode situaciji.

  • Načini podrške voljenoj osobi sa MS-om:
  • Zajedno sa njom pratiti uputstva doktora
  • Pomaganje u kućnim poslovima, kao što su čišćenje, čuvanje djece i priprema jela
  • Podsticati je da upražnjava slobodne aktivnosti i hobije
  • Pomagati joj sa osnovnom njegom, uključujući oblačenje i kupanje tokom perioda MS napada
  • Nuditi joj emocionalnu i društvenu podršku

Staratelji takođe trebaju da budu sigurni da li je njihovo fizičko i emocionalno stanje dobro za voljenu osobu sa MS-om o kojoj se brinu. Bilo bi mnogo lakše za voljenu osobu sa hroničnom bolešću kada bi se zanemarile potrebe staratelja dok se brine o njoj.

3 glasa

Piše Slobodan Miletić

Rodio sam se u Tesliću 21.11.1985.god. Bio sam potpuno zdrav, radio sam, bavio se sportom. Živio sam jedan normalan život. I onda – u avgustu 2012. godine doživio sam tešku saobraćajnu nesreću koja me je vezala za invalidska kolica. Razlog su povreda kičmene moždine u nivou C5-C6 i tetraplegija. Danas se bavim startapovima i vlasnik sam male softverske firme koja se zove Plus Innovative. Volim da putujem, gledam filmove i posjećujem moto i F1 trke.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *