Kategorije
KUTAK ZNANJA Povreda kičmene moždine

Respiratorni sistem nakon povrede kičmene moždine

Respiratorni sistem nakon povrede kičmene moždine može biti oštećen zbog paralize plućnih mišića, abdominalnih mišića ili dijafragme. Stepen oštećenja varira zavisno od razine povrede kičmene moždine.

Respiratorni sistem – pregled

Cjevka koja nosi zrak iz usta se zove trahea / dušnik, te se poslije dijeli na dva dijela gdje postaje bronhija koja zrak dijeli ravnopravno na dva plućna krila. Kada zrak uđe u pluća, prolazi kroz glatku, spužvastu strukturu koja sadrži obimnu mrežu krvnih sudova, koji donose ugljendioksid u pluća kako bi se uklonio, te uzima kisik iz pluća u tijelo.

respiratorni sistemProces disanja se nesvjesno kontroliše, te uključuje mišiće u grudnom košu, između rebara, koji se zovu intrakostalni mišići, te drugi mišić koji se zove dijafragma. Ovi mišići rade zajedno, te kako bi osoba udahnula, intrakostalni mišić podiže rebra gore i naprijed, dok se dijafragma kreće prema dolje, time šireći pluća i rezultirajući udisanjem.Kako bi osoba izdahnula, interkostalni mišići i dijafragma su opušteni, rezultirajući izdisanjem.

Obloga bronhija je veoma osjetljivva, te je prekrivena slojem sluzi koja pomaže u zaštiti delikatnih struktura pluća, te vlaži zrak, i takođe pomaže filtriranju prašine i bakterija, kako ne bi dosegli pluća. Ako bakterija, ipak, dosegne pluća, može stvoriti plućnu infekciju, ili ukoliko se udahne prašina, može uzrokovati kašljem. Kašalj je induciran brzom kontrakcijom abdominalnih mišića kako bi se izbacio zrak iz pluća, te za one s povredom kičme, samo povreda kičme na nižem nivou će ostaviti netaknut refleks kašlja.

Efekti povrede kičmene moždine

Posledice koje na respiratorni sistem ostavlja povreda kičmene moždine mogu varirati od osobe do osobe. Međutim, nekoliko generalizacija se može napraviti s obzirom na nivo povrede i kako ona utiče na disajni proces.
Sa povredom kičmene moždine na nivou C4 ili više, svi mišići koji kontrolišu disanje će biti paralizirani. Ovi mišići su intrakostalni mišići, dijafragma i abdominalni mišići. Osobi koji ima povredu kičmene moždine višeg nivoa je potrebna mašina, koja se zove ventilator, kako bi disala. Ova mašina tjera zrak u i van pluća, te oksidira krv. Kako bi kašljala, osobi je potrebna pomoć od strane njegovatelja koji asistira u proceduri kašljanja. Alternativa ventilatoru je elektrostimulator dijafragme (pacemaker).

Pulsevi se šalju kroz elektrode iz elektrostimulatora implantiranog pod kožu ili unutar vrata ili u gornjem dijelu prsa, do freničkog živca u vratu, što prouzrokuje kontrakciju dijafragme. Ova kontrakcija uzrokuje udisanje zraka. Kada pulsevi stanu, dijafragma se opušta i nastaje izdisanje. Ponavljanjem serije ovih pulseva pravi se normalni obrazac disanja. Elektrostimulator za disanje pruža ventilacijsku podršku za pacijente sa hroničnom respiratornom insuficijencijom, čije dijafragme, pluća i frenični živci imaju rezidualnu funkciju.

Povrede između nivoa C4 i T6 ostavljaju mogućnost osobama da dišu samostalno, međutim, zbog oslabljenih ili paraaliziranih intrakostalnih mišića, ovisno o težini povrede, disanje kod osoba sa cervikalnom povredom se isključivo može odvijati kroz dijafragmu. Kašljanje može biti problem, kvadriplegičari trebaju pomoć kod kašljanja, dok paraplegičari mogu imati dovoljno jake pokrete abdomena kako bi sami napravili dovoljan pritisak i pročistili disajne puteve.
Povrede između nivoa T6 i T12 obično ne utiču na disanje, ali sposobnost kašljanja će biti oštećena. Samo kod povrede ispod nivoa T12 i normalno disanje irefleks kašlja ostaje očuvan.

Respiratorne infekcije

Nemogućnost kašljanja je najbitnija kod osobe sa povredom kičmene moždine, jer ukoliko se prašina ne uspije ukloniti, sluz ili pljuvačka iz pluća mogu dovesti do infekcije. Najčešće infekcije su prehlada, bronhitis, bronhijolitis i penuomnija. Ukoliko infekcija nastaje u plućima, potrebno je uzimati antibiotike kako bi se očistila pluća.

Sa svim ovim mogućnostima infekcije pluća, potrebno je očistiti pluća sa asistiranim kašljem. Ova procedura se izvodi jakim pritiskom tik ispod grudnog koša od strane njegovatelja, dok osoba izdiše ili pokušava kašljati. Pažljiva kontrola pritiska koju njegovatelj koristi je krucijelna, kako bi se izbjegle povrede, te proizveo najefektivniji kašalj.

Način za održavanje profinjenih struktura pluća je vježbanjem dubokog disanja, a ove vježbe se najbolje postižu fizičkim aktivnostima.

Pušenje nakon povrede kičmene moždine

Osobe koje nastave puštiti nakon povrede kičmene moždine, imaju mnogo veći rizik razvoja infekcije pluća i pneumonije, nego nepušači.

Ukratko, ako ste paraplegičar ili tetraplegičar – PRESTANITE S PUŠENJEM!

0 glasova

Od Slobodan Miletić

Zdravo. Moje ime je Slobodan, rodna gruda mi je Bosna, zanimanje informatika, pasija motocikli. Sve ovo i još mnogo toga me je opisivalo i činilo do avgusta 2012. godine i strašne saobraćajne nesreće. Povreda kičmene moždine me je obavezala na upotrebu kolica i promjenu zemlje i životnih navika. Ipak, nešto je i ostalo - i danas se bavim informatikom, vlasnik sam male softverske firme koja se zove Plus Innovative, često negdje otputujem, gledam filmove i čitam knjige, posjećujem moto i F1 trke i, evo, u slobodno vrijeme pišem ovdje.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *