Multipla skleroza (MS) je bolest koja zahvata centralni nervni sistem (CNS) i utiče na prenos informacija između mozga i tijela. MS se teško može predvidjeti, čineći tako bolest težom za kontrolisanje.
Kategorija: Multipla skleroza
Multipla skleroza je najčešća neurološka bolesti i uzrok je invalidnosti među mladima starosti između 20 i 40 godina. Učenje o multiploj sklerozi može pomoći u interakciji sa vašim medicinskim timom, kako bi ocjenili opcije tretmana, vodili brigu o simptomima, te povećali vaše opše zdravlje i kvalitet života. U ovoj kategoriji možete naučiti mnogo o ovoj nimalo bezazlenoj bolesti.
Dijagnoze koje su nabrojane ispod mogu uzrokovati slične neurološke simptome kao i multipla skleroza.
Ukoliko ste na ovoj stranici, vjerovatno se brinete da vi ili neko o kome brinete možda ima MS. Koliko je moguća multipla skleroza? Možda ste pročitali opis MS-a na internetu i zvučalo vam je poput simptoma koje osjećate.
Multipla skleroza (skraćeno “MS”) nije fatalna bolest, ljudi koji imaju u suštini imaju isti životni vijek kao opšta populacija.
Bliži pogled na prognozu
Izvjesno je da će ljudi koji imaju MS doživjeti relativno normalan životni vijek. U prosjeku većina ljudi sa MS živi oko sedam godina manje nego u opštoj populaciji. Većina ljudi sa MS imaju tendenciju da umru pod istim uslovima kao i ljudi koji nemaju to stanje, uključujući rak i bolesti srca. Osim u slučajevima teške MS, koji su rijetki, prognoza za dugovječnost je generalno dobra.
Međutim, ljudi koji imaju MS moraju da se bore s drugim problemima koji mogu smanjiti njihovu kvalitetu života. Iako većina nikada neće u situaciju da se bori sa teškim invaliditetom, mnogi će iskusiti simptome koji izazivaju bol, nelagodnost i druge neugodnosti.
Prema nekim istraživanjima, oko dvije trećine ljudi s dijagnozom MS su u stanju da hodaju bez kolica dve decenije nakon dijagnoze. Neki ljudi će trebati štake ili štap, drugi će da koriste električni skuter ili invalidska kolica.
Simptom napredovanje i faktori rizika
Teško je predvidjeti kako će MS napredovati. Ozbiljnost bolesti varira od osobe do osobe.
- Oko 20% soba sa MS će imati blage ili nikakve simptome nakon početne kliničke dijagnoze.
- Oko 45% onih s MS nisu ozbiljno pogođeni bolešću.
- Kod većine osoba MS će napraviti određeni napredak i poslije dijagnoze.
Žene s MS uglavnom imaju bolje ukupne izglede od muškaraca.
Neki faktori ukazuju na veći rizik za teže simptome, ako:
- ste preko 40 u početnoj pojavi simptoma,
- početni simptomi utiču na više od jednog područja vašeg tijela,
- vaš početni simptomi utiču na mentalno funkcioniranje, kontrolu mokraće, ili na kontrolu motorike.
Prognoza i komplikacije
Dok većina ljudi sa MS imaju blizu normalan životni vijek, za liječnike je to teško predvidjeti, jer je bolest varira od osobe do osobe.
Mali broj ljudi može imati brzo napredujući oblik MS koji može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema već na početku. Teški invaliditeteti mogu, u rijetkim slučajevima, dovesti do prerane smrti od infekcije ili upale pluća. U većini slučajeva, međutim, do toga neće doći.
Šta možete očekivati sa ovom bolešću?
Multipla skleroza generalno negativno utiče na kvalitet života više nego dugovječnost. Dok pojedine rijetke vrste Multipla skleroze potencijalno mogu utjecati na životni vijek, oni su više izuzetak nego pravilo. Ljudi sa Multipla sklerozom se moraju boriti sa mnogim teškim simptomima koji će uticati na njihov način života, ali oni mogu biti sigurni da je njihov životni vijek u suštini isti kao kod ljudi koji nemaju to stanje.
Ne postoji pojedinačan test kako bi se uspostavila dijagnoza multipla skleroze. Medicinska istorija, neurološki ispit i laboratorijski testovi mogu pomoći da se druge bolesti odbace, te time dijagnosticira MS.
Simptomi multiple skleroze su raznoliki i nepredvidivi. Ne postoje dvije osobe koje imaju iste simptome, te se simptomi svake osobe mogu mijenjati ili oscilirati s vremenom.