Bol nakon povrede kičmene moždine

Kontrolisanje neuropatskog bola nakon povrede kičmene moždine

Uvod u neuropatski bol nakon povrede kičmene moždine

Kod osoba sa tetraplegičnom (kvadriplegičnom) ili paraplegičnom povredom kičmene moždine, neuropatski bol je rezultat oštećenja ili disfunkcije centralnog ili perifernog nervnog sistema koji nosi senzorne informacije mozgu.

Promjene u osjećaju bola, koje doživljavaju neke osobe sa neuropatskim bolom, ukljkučuju zapaljenje, preosjetiljivost na dodir, golicanje ili na druge načine neprijatne osjećaje bola.

Oko zone oštećene kičmene moždine, senzorni neuroni, koji su oštećeni zbog traume ili bolesti, šalju izmjenjene signale mozgu. Ovi signali mogu da ne oslikavaju očekivani osjećaj, već mogu biti lažni osjećaji generisani oštećenjem unutar kičmene moždine ili unutar oštećenih nervnih korijena koji izlaze iz kičmene moždine.

Svaka metoda tretmana na Living Paralisi web stranici se uvijek mora potvrditi od strane kvalificiranog medicinskog stručnjaka. Ova stranica pruža informacije isključivo zbog informativnih razloga, te nije vodič za samo-tretman.

Tipovi neuropatskog bola nakon povrede kičmene moždine

Centralni odvojeni bol

Kod osoba sa povredom kičmene moždine centralni odvojeni bol može biti zbunjujući i potrebno je vremena kako bi se razumio i kako bi se naviklo na njega. Odvojeni bol je vrsta bola koja rezultira zbog kompletnog ili djelomičnog prekida impulsa aferentnih živaca. Poremećaj u dodiru, bolu i signalima temperature može se prestaviti na različite načine. Odvojeni bol je sačinjen od neoliko vrsta bola koji se mogu manifesovati pojedinačno ili u kombinaciji sa drugom vrstom bola:

• Alodinija – vrsta bola koja rezultira zbog stimulija, koji obično ne stvara bolan osjećaj (nježan dodir, promjena temperature kože)
• Hiperalgezija – ova vrsta bola rezultira zbog povećane senzitivnosti na obično bolan stimuli (štipanje nožnih prstiju pokreće ekstremno bolan osjećaj)
• Disezstezija – ova vrsta bola je abnormalan osjećaj dodira, i često se može doživiti kao kiselina ispod kože
• Parestezija – vrsta bola kroz koju se osjeti bolan osjećaj, bez da stimuli postoji. Na ovu vrstu se nekad odnosi kao na fantomski bol.

Dva glavna puta unutar kičmene moždine, koji prenose signale zadužene za bol mozgu su spinotalmički trakt koji prenosi bitne signale, koji su bitni za lokalizaciju bola, te spinoretikularni trakr koji je uključen u emocionalne aspekte bola. Oštećenje bilo kojeg od ova dva puta može rezultirati centralnim bolom u različitim obimima.

Referirani bol

Referirani bol je kada se bol osjeća u dijelu tijela odvojenim od stvarnog bolong stimulija. Ova vrsta bola može biti uobičajen izvor bola kod osoba sa povredom kičmene moždine. Čest primjer referiranog bola je kada osoba pretrpi srčani udar, pa može doživjeti utrnjelost vilice ili bol u lijevom ramenu ili ruci.

Visceralni (utrobni) bol

Visceralni bol je lociran u abdomenu (stomak i crijeva). Visceralni bol može biti prouzrokovan medicinskim probleimima poput zatvora, kamena u bubregu, čira, kamena u žuči ili upalom slijepog crijeva.

Kod osoba sa povredom kičmene moždine, visceralni bol može rezultirati referiranim bolom, te biti simptom da dio tijela ispod razine koja ima normalan osjećaj bola ima problem. Čest primjer referiranog bola kod osova sa povredom kičmene moždine je bol u ramenu koji može biti simptom oboljenja žučne bešike. Abdominalni bol se može osjetiti u gornjem dijelu ruke zbog C4 živca koji pronervljuje i dijafragmu i rame.

Bol korijena živaca

Bol korijena živaca (poznat i kao nodalni bol) se odnosi na prepoznatljiv obrazac boli kod osoba sa povredom kičmene moždine gdje se bol osjeća na razini ili malo ispod razine povrede. Ova vrsta bola može nastati danima ili sedmicama nakon povrede, te se može osjetiti kao oštra ili zapaljiva bol blizu dijela gdje prestaje normalan osjećaj. Ova vrsta bola je slična centralnom odvojenom bolu u tome što fizička aktivnost ne mora uticati na to, te zone uključene mogu postati preosjetljive na dodir.

Perifreni nervni sistem počinje na mjestu gdje nervni korijeni izlaze iz kičmene moždine. Na svakom segmentu kičmene moždine ventralni ili anteriorni motor i dorzalni ili posteriorni senzorni nervni korijen izlazi iz kičmene moždine.

Korijeni spinalnih živaca mogu se ošteti dok izlaze spinalni (pršljenasti kanal zbog traume ili bolesti, ali su posebno ranjivi u međupršljenastom prolazu, gdje se ventralni i dorzalni živčani korijeni spajaju kako bi formirali spinalne živce.

Oštećenje ovih živaca koji izlaze kičmenu moždinu u pršljenskom kanalu mogu uzrokovati neuropatski bol.

Siringomijelija

Kada je kičmene moždina oštećena zbog traume, praznina napunjena tečnošću može se formirati unutar centra kičmene moždine. Ova praznina napunjena tečnošću zove se siringomijelija ili cista ili sirinks. Sirinks se ponekad može proširiti gore i dolje unutar kičmene moždine.

Razvoj sirinksa prvo utiče na nervna vlakna koja nose informacije o bolu i temperaturi iz tijela prema mozgu. Potom, sirinks može uticati na vlakna koja nose signale iz mozga kako bi stimulisala pokrete mišića.

Simptomi mogu biti prolongirani mjesecima ili godinama, te se mogu razvijati veoma sporo. Simptomi uključuju bol, utrnulost, slabost mišića, te promjene u funkcionisanju mokraćne bešike i utrobe. Iako ovo stanje nije često, te najčešće nastaje zbog traumatskog oštećenja kičmene moždine, može biti veoma ozbiljno i jedan je od razloga zašto se svi bolovi moraju navesti tokom pregleda doktora.