Bol nakon povrede kičmene moždine

Kontrolisanje mišićno-koštanog bola nakon povrede kičmene moždineže

Uvod u mišićno-koštani bol nakon povrede kičmene moždine

Mišićno-koštani bol može nastati u vrijeme povrede kičmene moždine kod tetraplegičara (kvadriplegičara) ili paraplegičara zbog traume, ili se može kasnije manifestovati zbog pretjeranog korištenja ili istegnuća mišića ili zglobova, artritisne promjene ili habanje često zbog korištenja invalidskih kolica i pomoći pri hodanju. Bol povezan sa oštećenjem zglobova, mišića, ili durgih struktura tijela se zove nociceptivni bol.

Tretmani obično uključuju medikamente, fizioterapiju, promjenu opreme, ili sve troje.
Kontinuirana vožnja u invalidskim kolicima mogu dovesti do imbalansa mišića ramena, do te mjere da su zadnji mišići slabiji od prednjih. Ovaj imbalans u mišićno-koštanoj strukturi tijela može dovesti do promjene položaja tijela, te, s vremenom, do degradacije mišićno-koštanog sistema. Ova degradacija dovodi do mišićnog, koštanog ili zglobnog bola.

Povreda mišića rotatora ramena

Ljudska evolucija nije imala namjeru da ramena prave tako naporne pokrete pri svakodnevnom guranju invalidskih kolica. Kao rezultat, najčešći izvor bola kod osoba koja sama guraju svoja kolica je oštećenje ligamenata u ramenu koji se zove rotator (grupa od četiri mišića koji okružuju i podržavaju rame).

Kod ramena na koje utiče deranje rotatora, osoba može osjetiti bol i slabost. Rotator može imati samo djelomični rascjep. Rame može biti bolno, ali ruke još uvijek održavaju normalan opseg pokreta. Općenito, što je veći rascjep, veća slabost se osjeća kod osobe.

U nekim slučajevima tetive rotatora postaju toliko slabe da se cjepaju u potpunosti. Potpuni rascjep rotatora onemogućava kretanje ruke u normalnom opsegu pokreta. U većini slučajeva je nemoguće podiću ruku sa strane.

Većina rascjepa rotatora uzrokuju nejasne bolove u zoni ramena. Takođe mogu prouzrokovati osjećaj zakržljalosti ramena u mjestu tokom pomjereanja ruke. Većina ljudi takođe kažu da doživljavaju nelagodu tokom spavanja na povrijeđenom ramenu zbog bola.

Slično, zglobovi poput ručnog zgloba i lakta mogu doživjeti pterjeranu zglobnu i mišićno ishabanost zbog dnevnih aktivnosti guranja invalidskih kolica, što rezultira bolom.

Bol zbog kičmene fuzije

Bol u leđima i vratu je takođe čest problem kod ljudi sa paraplegijom i tetraplegijom(kvadriplegijom). Kod osoba čija je kičma bila nestabilna nakon traume na kičmenom stubu, fuzija kičme je moguća hirurška operacija koja bi prevenirala dodatna oštećenja kičmene moždine. Ovaj zahvat se može koristiti kod dislokacije pršljenova, fraktura tijela pršljena i diskushernije.

Tokom operacije kost iz karlice (autotransplantat) ili donora (alotransplantat) se koristi u konjukciji sa prirodnim procesom rasta kosti u tijelu, kako bi se pršljen spojio. Dok kosti zarastaju, pršljenovi su imobilisani jakim pločicama i šipkama titanijuma. Metal se poslije može izvaditi ili ostaviti, zavisno od pacijenta.
Kada je pršljen spojen, kičma postaje kruta i ne može se uvijati ili zavrtati. Kao rezultat prirodni pokreti tijela kompenziraju to iznad i ispod fuzije, te ovi povećani pokreti mogu dovesti do postepenog povećanja bola u kičmi ili vratu.

Bol zbog načina držanja

Kako bi se osjećali udobnije i stabilnije, mnogi korisnici invalidskih kolica zadnjicu vrate skroz natrag, te klize prema naprijed u sjedištu. Ovaj tip položaja rezultira u veoma stabilnoj poziciji za sjedenje, ali povećava rizik razvijanja zdravstvenih problema zbog držanja.

Loš način držanja može rezultirati u smanjenom kapacitetu pluća, može uzrokovati bol u leđima i vratu, te dekubitusima. Ovo su najučestalije žalbe u vezi s načinom držanja među korisnicima invalidskih kolica.

Loš način držanja i sjedenja kod pojedinca često dovodi do mišićno-koštanih promjena kroz određeni vremenski period.

Ukoliko korisnik kolica ne sjedi u pravilnom položaju, promjene u koštanom sistemu mogu se dešavati tokom godina, te stvarati još veći preopterećenja za kičmeni stub i udove. Ove promjene mijenjaju efektivnosti mišićnih grupa, povećavajući njihovo naprezanje, što rezultira bolovima u zglobovima i mišićima.

Osobe sa nepotpunom tetraplegijom(kvadriplegijom) mogu takođe osjećati bolove u leđima, pogotovo ako su sposobni hodati, ali još uvijek osjećaju slabost mišića. Pacijenti sa kompletnom tetraplegijom mogu osjećati bol u gornjem dijelu leđa i vratu zbog lošeg držanja.